U Domu Vojske Srbije u Nišu otvorena izložba „Drugi srpski ustanak -obnova državnosti”.
Istorijski arhiv Niš u saradnji sa Komandom kopnene vojske, priredili su za Grad Niš izložbu prepunu dragocenih ilustracija ključnih perioda srpske istorije i procesa obnove državnosti.

Autor, Lela Pavlović, arhivski savetnik i direktorka Međuopštinskog istorijskog arhiva u Čačku, pažljivo je odabrala dokumentarnu građu i grafičke prikaze. Rezultat – svojevrsni prikaz Srbije na početku 19. veka, i njenog puta do sticanja autonomije i formiranja moderne srpske države.

,,Koristili smo građu iz Državnog arhiva Srbije, odnosno iz njihove čuvane zbirke Dimitrija Mite Petrovića. On je brat čuvene slikarke Nadežde Petrović i učesnik srpsko-turskih ratova, ali i čovek koji je shvatio da bez dokumenata nema istorije. Dok je boravio u Čačku, počeo je da prikuplja građu, jer je video da se stara dokumenta koriste kao papir za uvijanje robe. Tako je započeo sakupljanje, a ta dokumenta su 1911. godine stigla u Državni arhiv Srbije i danas čine zbirku koja nosi njegovo ime“, objašnjava Lela Pavlović, autorka izložbe otkrivajući najdragocenije segmente izložbe.
,,Najstariji dokument koji je ovde izložen datira iz 1779. godine. U njemu izvesni Ahmed, tadašnji kadija, upućuje poruku stanovnicima okolnih mesta i omogućava im da koriste zemlju manastira Voljavča.
Najmlađi dokument je iz 1835. godine, odnosno čuveni Sretenjski ustav.
U tom vremenskom okviru zapravo govorimo o takozvanoj Srpskoj revoluciji, kako ju je 1829. godine nazvao nemački istoričar Leopold Ranke. Tu spadaju Prvi srpski ustanak, Hadži-Protanova buna, Drugi srpski ustanak – taj vojni period, zatim društvene promene i ukidanje feudalizma, kao i kulturno-prosvetni razvoj, sa Vukom Stefanovićem Karadžićem na čelu“ dodaje autorka.

Reč je o periodu kada je Niš još bio pod vlašću Osmanlija, odnosno vremenu Drugog srpskog ustanka.
,,Ovo je zapravo priča o borbi Rudničkog, Kragujevačkog i Čačanskog kraja za oslobođenje.
Najznačajnija bitka tog ustanka bila je bitka za Čačak, poznata i kao boj na Ljubiću. Trajala je puna dva meseca, od aprila do juna, i upravo je u toj bici praktično odlučen ishod rata.
Zanimljivo je da u tom sukobu nije poginuo samo Tanasko Rajić, poznat po svojoj junačkoj pogibiji, već i dvojica paša, zapovednici turske vojske, među njima i Mehmed, sin Sulejman-paše Skopljaka, beogradskog vezira.
Povlačenje turske vojske nakon njihovog stradanja išlo je preko Dragačeva, što je zapravo bio uvod u pregovore i diplomatiju kneza Miloša sa Marašli Ali-pašom. Već 1816. godine on uspeva da izdejstvuje šest fermana, čime Srbija postepeno dobija autonomiju“, zaključuje autorka Lela Pavlović.

Komandant Kopnene vojske, general-major Zoran Nasković podsetio je na izložbi da se Dan Vojske Srbije obeležava 23. aprila, u spomen na dan kada je počeo Drugi srpski ustanak

,,To je bila prekretnica za stvaranje moderne srpske države, ali i Vojske Srbije, odnosno formiranje moderne vojske.
U susret našem prazniku, a u saradnji sa Međuopštinskim istorijskim arhivom Čačak i Istorijskim arhivom Niš, priredili smo izložbu kojom želimo da obeležimo početak obeležavanja Dana Vojske Srbije. To je ujedno i način da se podsetimo koliko je važno da se sećamo cene slobode i da odajemo poštovanje našim precima, koji su nam pokazali put kako se boriti za slobodu“, kaže komandant Kopnene vojske.
Izložba će biti otvorena do 29. aprila, a posetioci će moći da je posete svakog dana od 8 do 20 časova. Ulaz je slobodan.



