Dok se približava najglamuroznija noć u svetu filma, filmska industrija širom planete ponovo je u iščekivanju dodele Oskara, najprestižnijeg priznanja koje dodeljuje američka Akademija filmskih umetnosti i nauka.
Ovogodišnja, 98. ceremonija biće održana u nedelju, 15. marta u čuvenom Dolbi teatru u Los Anđelesu. Dodelu će, kao i prethodnih godina, uživo prenositi RTS, a program počinje tačno u ponoć. Uprkos kasnom terminu, očekuje se da će ceremoniju pratiti veliki broj ljubitelja filma i u Srbiji.
Ipak, dok publika i dalje sa velikim interesovanjem prati dodelu, deo filmskih kritičara i poznavalaca sedme umetnosti poslednjih godina sve češće dovodi u pitanje kredibilitet izbora dobitnika.

Jedan od najčešće pominjanih primera jeste dodela iz 2017. godine. Tada je film „Zovi me svojim imenom“ reditelja Luke Gvadanjina, sa Timotijem Šalameom u glavnoj ulozi, ostao bez nagrade za najbolji film, iako ga danas mnogi kritičari svrstavaju među najznačajnija filmska ostvarenja poslednjih decenija. Umesto njega, Oskar je dobio „Oblik vode“, film koji se danas znatno ređe pominje u kontekstu velikih filmskih klasika.
U filmskim krugovima često se govori o fenomenu takozvanih „oskar bejt“ filmova – ostvarenja koja prate određene tematske i narativne obrasce za koje se veruje da lakše privlače pažnju članova Akademije. Takvi filmovi neretko se bave temama poput istorijskih trauma, borbe za građanska prava ili su smešteni u sam svet filmske industrije, a često uključuju i glumačka imena koja Akademija tradicionalno favorizuje.
Iako su društveno relevantne teme važan deo savremene kinematografije, mnogi se pitaju da li ponekad upravo zbog toga u drugi plan padaju originalne ideje i autorska hrabrost. Filmska istorija pamti brojne primere reditelja koji su, uprkos pritiscima studija i producenata, ostajali verni sopstvenoj viziji – poput Frensisa Forda Kopole tokom stvaranja „Kuma“, filma koji je kasnije postao jedan od najuticajnijih u istoriji kinematografije.
Savremena filmska industrija suočava se sa nizom izazova, među kojima se često ističe i nedostatak originalnih scenarija. U potrazi za nagradama i pozitivnim kritikama, pojedina ostvarenja pribegavaju sigurnim šablonima, ponekad na račun autentičnosti i umetničke slobode.
Zanimljivo je da Akademija ove godine uvodi i novu kategoriju – Oskara za najbolje kastovanje, što bi moglo dodatno da utiče na način na koji se biraju glumačke postave u budućim filmskim projektima.
Kada je reč o glavnim kategorijama, u konkurenciji za najbolji film nalazi se šest naslova: „Hamnet“, „Jedna bitka za drugom“, „Bugonia“, „F1“, „Frankenštajn“ i „Marti suprim“. Ova raznolika lista vodi publiku od istorijskih priča smeštenih u renesansnu Englesku do vizija bliske budućnosti.
Za najboljeg glavnog glumca nominovani su Majkl B. Džordan, Timoti Šalame, Leonardo Dikaprio, Itan Hok i Vagner Moura.
U kategoriji najbolje glavne glumice takmiče se Džesi Bakli, Ema Stoun, Kejt Hadson, Renate Reinsve i Rouz Birn.
Iako su prognoze uvek nezahvalne, mnogi kritičari smatraju da je Džesi Bakli trenutno među najvećim favoritima. Njena interpretacija majčinske tuge i emotivne složenosti lika donela joj je brojne nagrade tokom sezone filmskih priznanja.
Veliku pažnju javnosti privlači i Timoti Šalame, koji je ove godine među favoritima za Oskara. Međutim, nedavna polemika izazvana njegovim izjavama o operi i baletu izazvala je burne reakcije u kulturnoj javnosti i na društvenim mrežama, gde su se pojavile brojne kritike, ali i humoristični komentari i mimovi. Pojedini smatraju da bi takav skandal mogao da utiče i na njegovu poziciju u trci za nagradu.
U kategoriji najbolje sporedne glumice nominovane su El Fening, Vunmi Mosaku, Ejmi Medigan, Inga Ibsdoter Lileos i Tejana Tejlor.
Za najboljeg sporednog glumca nominovani su Šon Pen, Benisio del Toro, Džejkob Elordi, Delroj Lindo i Stelan Skarsgor.
Ovogodišnju ceremoniju vodi poznati komičar Konan O’Brajen, pa publika može da očekuje i prepoznatljiv humor tokom večeri.
Bez obzira na polemike koje prate nagrade poslednjih godina, dodela Oskara i dalje ostaje jedan od najvažnijih događaja u svetu filma – veče posvećeno slavljenju umetnosti, talenata i filmskih priča koje oblikuju savremenu kulturu.Noć kada Holivud odlučuje: Počinje velika trka za Oskare uz kontroverze i favorite


